Boris Martinac je svjetski vodeći membranski biofizičar međunarodno poznat po pionirskim istraživanjima ionskih kanala u mikroba

Na svečanosti u sjedištu Australske akademije znanosti u australskom glavnom gradu Canberri krajem svibnja ove godine profesor Boris Martinac imenovan je stalnim članom ove ustanove. Tako je među 460 australskih akademika profesor Martinac, uz profesora Stjepana Marčelju i profesora Francisa Šeparovića, postao treći Hrvat u članstvu te svjetski ugledne akademije.

Pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, a u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom, HKD Napredak Beč, Maticom hrvatskom Beč, Kursalonom Hübner, Gradom Bečom i AHD-om, povodu pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, održat će se u ponedjeljak, 24. lipnja 2013. u 17 sati u Kursalonu, Johannesgasse 33, 1010 Beč, koncert mladih glazbenika iz Hrvatske i Austrije.

 

Književnom večeri slovenskog pjesnika Leva Detela, Slovenija kao susjedna zemlja i članica Europske unije, želi na ovaj način u Beču pozdraviti ulazak Hrvatske u Uniju. Večeri će se održati u četvrtak, 20 lipnja s početkom u 18,00 sati na Slovenskom znanstvenom institutu u Beču, Seilerstädterstrasse 2, 1010 Beč.

Nakon priprema, izbora uglednih dužnosnika i članova, u četvrtak 16. svibnja 2013. i formalno je u domovini utemeljen odjel HSK registriran kao SREDIŠTE HSK ZA ISTRAŽIVANJE KOMUNISTIČKIH ZLOČINA NAD HRVATIMA.

Posselt traži odgovor od bavarske ministrice za pravosuđe, zašto su povučene tjeralica za UDBinim ubojicama

Zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt je povodom tribine “Hrvatska u EU” 26. svibnja 2013. u njemačkom gradu Darmstadt, koju je organizirao Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKNj) u sklopu “Hrvatskog kulturnog tjedna” pozvao Hrvatsku da napokon procesuira komunističke zločine te da po uzoru Njemačke uspostavi Ured (tzv. “Gauck-Behörde”) koji će istražiti zločine jugoslavenske diktature.

Oko 40 pjesnika iz Amerike, Australije, Kanade, Danske, Francuske, Italije, Njemačke i Austrije koji u izvandomovinstvu brižljivo njeguju voljeni hrvatski jezik pretačući ga u stihove kako ne bi pao u zaborav, pokazali su da Hrvatska ne samo u Europi kojoj se ponovno vraća 1. srpnja, već i tamo daleko preko Atlantika i Pacifika i šire ima velebnu snagu, na koju ne samo da može nego i mora računati.